| |
Stalne aktivnosti
Skola
Biblioteka
Hor
Folklor
Sah
Mediji
Skola Srpskog jezika i veronauke
Srpska skola pri CSO "Sveta Trojica" ima za cilj da
neguje srpski jezik, pismenost, kulturu i tradiciju. Pod uticajem
kultura kojima smo okruzeni u dijaspori, suoceni smo sa potrebom
da ocuvamo svoj nacionalni identitet, sto nam je omoguceno kroz
aktivnosti skole.
Svake godine u januaru, proslava Svetog Save postaje centralni
dogadjaj oko koga se okuplja veliki broj dece i roditelja koji
ovim doprinese da se ime i znacaj Svetog Save dostojno obelezi.
Nas dalji cilj je da nastavimo sa kreiranjem programa i manifestacija
koje bi popularisanjem nase tradicije i jezika privukle siru paznju
i motivisale mlade ljude da se vise ukljuce u rad srpske skole.

Biblioteka CSO Svete Trojice "Stevan
Jorgovic"
Ideju o organizaovanju biblioteke imala je Uprava CSO, jos od
samog postanka naseg hrama "Sveta Trojica" u Montrealu.
Osnovana je 1963. godine, uz pomoc prote Dr.Dimitrija Najdanovica,
sa prvim knjigama koje su poklonili profesori g-dja Julija i g-din
Milutin Jorgovic. Iz zahvalnosti, kao i radi secanja na ovo plemenito
delo darodavaca koji su brinuli o kulturnom standardu srpske parohije
toga doba, nasa biblioteka nosi ime pokojnog sina g-dje i g-dina
Jorgovic.
Ubrzo, njihov primer sledili su i ostali clanovi nase parohije,
tako da se biblioteka snabdevala poklonjenim knjigama ne samo
na srpskom jeziku, nego i na francuskom i engleskom. Biblioteka
je dopunjena i velikim brojem knjiga koje su zavestali Dr. Vukasin
Vuckovic i njegova supruga Natalija Vuckovic.
Kao prvi bibliotekar pominje se g-din Zlatomir Miskovic. On je
napravio spisak knjiga, odredio raspored rada, nacin primanja
i izdavanja knjiga i vodio racuna o biblioteci.
Od poslednje seobe naseg hrama pa sve do danas, neumorno sredjuje
i popisuje nasa bibliotekarka g-dja Melanija Puric.
Kako se broj knjiga stalno povecavao, a i dalje povecava, bilo
je potrebno primeniti sistem prema kome su knjige podeljene na
"Zabavne" (tj. romane i pripovetke) na srpskom, francuskom
i engleskom, i "Ostale" koje su prema sadrzini podeljene
u grupe bez obzira na jezik.
U grupi "Zabavne literature" na srpskom jeziku najvise
su zastupljeni klasici.
"Ostale knjige" su podeljene prema sadrzini u sledece
grupe: Poezija i drama, Istorija i georgafija, Biografije, Memoari
i putovanja, Religija i filozofija, Drustveni odnosi i politika,
Knjige za decu, Strucne knjige i zbirke.
Nasa biblioteka pre svega sluzi srpskoj zajednici da u tudjini
odrzi i sacuva iskustvo svog jezika, i da pomogne mladjim generacijama
da citanjem prosiri svoj recnik i znanje srpskog jezika, kao i
da ucvrsti pojam o postojanju srpske nacija, srpske kulture i
srpske proslosti. Ovo bi ipak bila prilika da pozovemo sve koji
su zainteresovani da nam se pridruze: vrata nase biblioteke otvorena
su svima. Dodjite!
Biblioteka je otvorena svake druge nedelje od 12-13 h. Svaki citalac
moze uzeti najvise 4 knjige u jedan mah, i sme ih zadrzati najvise
4 nedelje. Korisnici nasih knjiga su duzni da knjige vrate u stanju
u kome su bile kada su ih pozajmili. Odlukom Upravnog odbor CSO,
godisnja clanarina je ukinuta, ali podrzavamo svaki gest dobre
volje, kao i dobrovoljne priloge.

Hor "Milan Rakic"
Mesoviti hor "Milan Rakic", osnovan je 1964. godine
i neprestano do danas doprinosi blagoljepiju na svetim bogosluzenjima.
Dirigent hora je sada preduzimljiva g-dja Ivana Lazarov.

Folklorna grupa "Avala"
Od osnivanja CSO-e u Montrealu 1954. godine organizovala se i
prva folklorna grupa "BEOGRAD", koja se kasnije podelila
u dve folklorne grupe: "Sloga" - za odrasle i "Avala"
- za decu. Kasnije su se spojile u jednu, i ostalo je ime "AVALA".
Folklorna
grupa "Avala" sa predsedenikom Brankom Markovicem |
Folklorna grupa 'Avala' pri CSO "Sv. Trojica" u Montrealu
sa uspehom deluje na ocuvanju kulturnih vrednosti srpskog folklora
i njegovoj popularizaciji i prezentaciji kako medju Srbima, tako
i medju pripadnicima drugih etnickih zajednica. Danas folklornu
grupu "AVALA" uci specificnim srbijanskim "zapletima
i prepletima" g-din Sasa Simovic.
Mladja folklorna grupa broji 18 clanova , uzrasta od 4 do 11 godina.
Grupa u svom repertoaru ima "Splet igara iz Srbije",
dok su im planu u bliskoj buducnosti "Vlaske igre".
Starija folklorna grupa broji 15 clanova, uzrasta od 13 do 28
godina. U svom repertoaru imaju "Djurdjevdanske obicaje",
"Igre iz Srbije", koreografiju "Sumadija - Korman"
i "Igre iz leskovackog kraja", a u planu su i: "Igre
iz okoline Studenice", "Ibarski Kolasin", "Igre
iz Istocne Srbije - Timok", "Igre iz Pirota", "Igre
iz Hercegovine - Glamoc", "Igre iz Vojvodine" i
"Vlaske igre".

Sahovski klub "Srbija"
Sahovski klub "SRBIJA" koji je poceo svoju karijeru
1996.godine, upornim zauzimanjem ljubitelja ove "umne igre"
Mitra - Mice Kozica, vec je cetiri godine ekipni prvak Kvebeka,
zauzimajuci zavidno mesto medju sahistima Kvebeka na crno-beloj
tabli. Time je uspostavljena cvrsta veza izmedju sahovskog kluba
"Srbija" i Sahovskog Saveza Jugoslavije i Sahovske Federacije
Kvebeka.
Predsednik sahovskog kluba "Srbija" je g-din Miroslav
Arsic, od samog pocetka do danas.

Mediji
Tokom 1991. godine na montrealskim radio talasima mogao se jedno
kratko vreme cuti i prvi srpski radio program koji je, nazalost,
zbog nedostatka sredstava morao biti ugasen.
Danas se moze slusati srpski jezik i muzika na radio
talasima "CJNQ", u Serbruku, od 20-21h svake nedelje.
Televizijska emisija "LICA", koju je sa izuzetnim uspehom
uredjivala i vodila punih cetiri i po godine producent Ljiljana
Lomic Hancevic, na TV - CJNT kanalu usled promene televizijske
koncepcije kojim je ta stanica ukinuta, prestala je da radi za
izvesno vreme, dok se ne dobije vreme na drugom kanalu.
Od 1958. godine CSO-a pokrenula je i parohijski informativni list
"Vesnik", ciji je urednik bio pok. Lazo Oljaca. Vesnik
je bio ziza u odrzavanju crkvenog zivota, pogotovu u vreme kada
parohija nije imala stalnog svestenika. Dolaskom za stalnog svestenika
1960. godine, protojereja Dr. Dimitrija Najdanovica, Vesnik je
preimenovan u "Parohijski
Glasnik", koji i danas izlazi redovno.
| |